Svrab se javlja kod 20% odrasle populacije i smatra se jednim od najčešćih simptoma zbog kojeg se pacijenti javljaju dermatologu. Svrab je neprijatan osećaj, koji izaziva potrebu za češanjem.
Osećaj svarba se prenosi do moždanog stabla i talamusa nemijelinizovanim sporim C vlaknima koji imaju slobodne nervne završetke u koži.
Aktivaciju ovih receptora vrše: histamin, supstancia P, serotonin, proteaze, itd.
Svrab je jedan signal organizma koji treba da se prepozna i da se što pre obrati dermatologu.
Karakteristike svraba su veoma varijabilne, od blagog, do veoma intenzivnog, povremenog ili konstantnog, dnevnog ili noćnog, što zapravo determiniše i mogući uzrok nastanka ove pojave.
Svrab se može javiti nakon uboda insekta, kod mastocitoze, dermatitis herpetiformis, pempigoid ali i kod stresnih stanja.
Oboljenja kože koje imaju glavni ili prateći simptom svrab, nazivaju se pruriginoznim dermatozama:
Svrab se kod starijih osoba uobičajeno javlja zbog suvoće(xerosis) i degenerativnih promena kožnog omotača.
Pruritus kao simptom se sreće i kod psihijatrijskih poremećaja:
Parazitofobija,
U nekim slučajevima uzrok svraba ostaje nepoznat-idopatski svrab.
Čitav niz ovih stanja praćeno nelagodnim sezacijam u vidu svraba u dematologiji zahteva preciznu i blagovremenu dijagnostiku.
Sistemske bolesti kog kojih se javlja svrab:
Bubrežno oboljenje, Zastoj žuči, Hematološka stanja( limfom, policitemija), Poremećaj endokrinih žlezda( štine žlezde,diabetes), Maligniteti.
Dijagnostika i lečenje svraba u nekim kategorijama zahteva dodatne laboratorijske analize i multidisciplinarni pristup uz konsultaciju interniste/onkologa, endokrinologa, hematologa, psihijatra, neurologa.
Identifikacija uzroka svraba je laka i jednostavna, kada je prepoznatljiva klinička slika, a anamnestički se dobiju jasni podaci o bolesti, dok neki pacijenti moraju obaviti dodatna ispitivanja kako bi se postavila prava dijagnoza.
Blagi oblici svraba se javljaju i u fiziološkom stanju kože, zbog sezonske suvoće, sportskih aktivnosti u vodi, odlaska u banje sa hlorisanom vodom ili često kvašenje, koje je rešivo sa pravilnom negom-primenom uljanih kupki, izbegavanjem vrele vode, redovnim nanošenjem emolijenata i uzimanjem suplemenata za poboljšanje kvaliteta kože.
Autor: Dr Laura Lasinger, Specijalista dermatovenerolog