Atopijski dermatitis (AD) je hronična zapaljenska bolest kože, praćeno suvoćom i svrabom. Obično počinje u ranom detinjstvu. Javlja se kod 20% dece, dok od ukupne populacije 2% oboljeva od atopijskog dermatitisa. AD može biti udružen sa drugim atopijskim oboljenjima kao što su preosetljivost na određenu hranu i alergija na inhalatorne alergene ( asthma , rhinitis), tada govorimo o atopijskoj konstituciji. U razvoju bolesti glavnu ulogu imaju abnormalna reaktibilnost IgE i poremećena barijerna funkcija kože.
Kliničke manifestacije atopijskog dermatitisa ukjučuju suvu kožu (xerosis cutis), zadebljanje i gruboću površine kože (lichenificatio) i ekceme. Kod osoba koje boluju od atopijskog dermatitisa mogu nastati komplikacije kao što su infekcije herpes virusom ili stafilokokom.Od velikog značaja je na vreme prepoznati i lečiti ovu oboljenje kože. Osnovna terapija podrazumeva nanošenje emolijenta i primena uljanih kupki. Hidratacija kože je vrlo bitna, i treba je redovno sprovoditi koristeći odgovarajuću medicinsku kozmetiku.Kortikosteroidi se aplikuju kratko, i ordiniraju se prilagođeno uzrastu i lokalizaciji promena. Nikada ne smete bez saveta Vašeg lekara odabirati i nanositi kortikosteroidne kreme i masti, jer mogu da dovedu do ozbiljnog narušavanja intergriteta kože, pre svega kod dece.Antihistaminici i imunomodulatori takođe spadaju u lekove koje koristimo u terapiji atopskog dermatitis. Pacijent i njegovi roditelji (ukoliko dete ima AD ) moraju biti dobro upoznati sa prirodom bolesti, da bi što bolje mogli održavati kožu i na taj način poboljšali kvalitet života. Ukoliko se razvije infekcija na takvoj osetljivoj koži, neophodna je ciljana terapija. Danas postoje vrlo delotvorne kombinacije lokalnih preparata za lečenje atopijskog dermatitisa. Dobra komunikacija između pacijenta i dermatologa je od izuzetnog značaja u procesu lečenja.
Nekoliko saveta što možete sami učiniti u slučaju da Vaše dete ili Vi imate ovu bolest:
Odevni predmeti trebaju biti mekani, od prirodnih materijala i ne smeju biti tesni.
Vunu koja je oštra, treba izbegavati.
Prostoriju u kojoj se spava noću ne bi trebalo pregrejavati, jer znojenje može dovesti do iritacije kože i svraba.
Ukoliko imate simptome kao što je svrab, suvoća kože, ekcem, ljuspanje, i da se te tegobe javljaju hronično u većem ili manjem intenzitetu, uz to znate da patitie od alergijskog rinitisa ili astme, verovatno se i kod Vas radi o atopijskom dermatitisu.
Suva koža, koja nije bolest kože već privremeno stanje, može se javiti kod bilo koga u svakom uzrastu. Uzroci su najčešće vezani za spoljašnje faktore, kao što su hladnoća i vetar. Ovakve promene se razvijaju pre svega na otkrivenim delovima tela. Suvoća kože čitavog tela nekada ima sezonski karakter, ne mora biti praćen nikakvim subjektivnim tegobama i vrlo jednostavno se može poboljšati ukoliko se koristi kvalitetna medicinska kozmetika za hidrataciju.
Autor: Dr med spec Laura Lasinger, Dermatovenerolog