Impetigo je relativno česta akutna, zarazna gram-pozitivna bakterijska infekcija površinskih slojeva epiderma. Lezije kože kao što su posekotine, oguljotine i ovčije boginje takođe mogu postati sekundarno inficirane istim patogenima koji izazivaju impetigo.
Impetigo se javlja kod dece,ali se u određenim okolnostima razvija i kod adolescenata. Naziv potiče od latinskog impetere (napasti).
Impetigo se javlja u 2 oblika: bulozni i ne-bulozni.
Ne-bulozni impetigo je češći oblik. Zahvata površinski oštećenu kožu licu, trupa ili ekstremiteta.
Netaknuta koža je obično otporna na kolonizaciju ili infekciju Stafilokokus aureus-om. Ova bakterija se unosi iz okoline, i samo prolazno nastanjuje površinu kože.
Uobičajeni mehanizmi za narušavanje kože koji mogu olakšati bakterijsku kolonizaciju ili infekciju uključuju:
- Grebanje, češanje
- Atopijski dermatitis
- Dermatofitoza
- Varicella
- Herpes simplex
- Šuga
- Pedikuloza
- Opekotine
- Operacije
- Trauma
- Zračna terapija
- Površinska oštećenja kože ( npr. od čestog duvanja nosa)
Lečenje impetiga obično uključuje lokalnu negu rane zajedno sa antibiotskom terapijom. Antibiotska terapija za impetigo može biti samostalno adekvatnim lokalnim antibioticima ili kombinacijom sistemskih i topijskih lekova.
Oboljenje na koži počinje kao sićušna vezikula ili pustula koja puca i zamjenjuje se krustom boje meda, obično manje od 2 cm. Povišenje kore otkriva vlažnu crvenu bazu. Kako se lezije povlače, bilo spontano ili nakon tretmana antibioticima, kraste se odvajaju sa zahvaćenih područja i zarastaju bez ožiljaka.
- Izbegavajte dodirivanje obolele površine
- Zbog zarazne prirode, deca se ne bi trebala vraćati u vrtić ili školu do 24 sata nakon početka odgovarajuće antimikrobne terapije.
- Ova infekcija se prenosi direktnim kontaktom i putem peškira, odeće, predmeta upotrebe -pribor za jelo, igračke itd.
- Obratite se dermatologu što pre!
Autor : Dr Laura Lasinger, Dermatovenerolog, Subotica