Da, stres i anksioznost zaista mogu izazvati urtikariju putem niz neurobioloških dešavanja, koji povezuju emotivno stanje sa imunim sistemom. Izdignute crvene ili porcelansko bele promene na koži praćene svrabom, koje se javljaju u trenutku izražene psihičke tenzije, nisu slučajnost. U praksi, više od 60% pacijenata sa hroničnom urtikarijom navodi stres kao glavni okidač. U takvim situacijama, osovina hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlezda luči kortikotropin-oslobađajući hormon, koji direktno stimuliše mastocite u koži da oslobađaju histamin i druge medijatore upale.
DA LI TEHNIKE UPRAVLJANJA STRESOM ZAISTA MOGU SPREČITI KOPRIVNJAČU?
Da, kontrola stresa može značajno smanjiti učestalost i intenzitet urtikarije.
- Redovna fizička aktivnost: Snižava nivo kortizola i podstiče lučenje endorfina, hormona “dobrog raspoloženja”.
- Vežbe disanja: Umiruju nervni sistem i ublažavaju trenutnu reakciju na stres.
- Mindfulness i meditacija: Pomažu u dugoročnom i efikasnijem suočavanju sa svakodnevnim stresom.
Ipak, smanjenje stresa samo po sebi nije uvek dovoljno za svakog pacijenta, već je potrebna i medikamentozna terapija, posebno ako je koprivnjača posledica alergija ili autoimunih poremećaja. Najdelotvorniji su kombinacija antihistaminika za ublažavanje simptoma i tehnike za smanjenje stresa radi delovanja na psihološke triger faktore. Urtikarija je pojava na koži koja signalizuje da nešto nije uredu u telu, zato je važno obratiti se lekaru.
Autor: Dr Laura Lasinger Specijalista Dermatovenerolog