Već nekoliko decenija rak pluća je najčešći uzrok oboljevanja i umiranja od malignih tumora širom sveta.Srbija se ne razlikuje umnogome od ostalih zemalja u razvoju.
Od raka pluća i bronha u Srbiji godišnje, po najnovijim podacima oboli oko 7000 ljudi.
Mnoštvo je dokaza koji ukazuju na uzročnu vezu između pušenja i izloženosti duvanskom dimu i nastanku karcinoma pluća. Oko 85% karcinoma pluća se smatra da su posledica voljnog ili pasivnog pušenja.
Primarna prevencija obuhvata sve mere koje se preduzimaju a mogu sprečiti nastanak ove potencijalno preventibilne maligne bolesti u opštoj populaciji.Preporuke su savetovsti pušače da prestanu da puše i ukazivati na pušenje kao najznačajniji faktor rizika za oboljevanje od karcinoma pluća.
Rano otkrivanje ili skrining karcinoma pluća predstavlja sekundarnu prevenciju i poslednjih godina je sve više zastupljena u svetu.
Patohistološka klasifikacija karcinoma pluća je urađena prema WHO u devet gupa a klinička slika kod tumora pluća je raznolika.
Simptomi i znaci bolesti prisutni su kod veoma malog broja obolelih, svega 7% do 10%, kod ostalih postoji odsustvo bilo kakvih simptoma. Najčešći su opšti simptomi (slabost, malaksalost, gubitak na telesnoj masi...), zatim kašalj, iskašljaanje, bol u grudima, otežano disanje, promuklost, neurološki poremećaji , stomačni bol.
Procena opšteg stanja je pokušaj da se odredi ukupna životna aktivnost i kvalitet života obolelog od maligne bolesti.Ova procena je od pomoći pri donošenju odluke o lečenju, podešavanju doza ili odluci o palijativnom i simptomatskom lečenju.
Dijagnostički postupak kod tumora pluća obuhvata anamnezu i fizički pregled, laboratorijske analize, radiološku dijagnostiku, neinvazivnu i invazivnu internističku dijagnostiku, hiruršku, ocenu opšteg stanja i multidisciplinarnu odluku o lečenju.
Po utvrđenoj dijagnostici i preciznoj proceni raširenosti bolesti , bolesnici se raspoređuju u određene grupe tzv. stadijume bolesti korišćenjem TNM sistema zasnovanog na veličini tumora, zahvaćenosti limfnih žlezda i prisustvu metastaza, čime se istovremeno određuju terapijski postupci i od koristi je za prognozu bolesti.
Terapija karcinoma bronha obuhvata pojedinačno ili kombinaciju navedenih -hirurška, radioterapija, hemioterapija i molekularno ciljana terapija koja se sprovodi u odmaklim stadijumima bolesti.Važno je napomenuti i palijativno lečenje i zbrinjavanje.To je aktivna sveobuhvatna briga o pacijentima obolelim od karcinoma pluća, ali i o njihovim porodicama. Kontrola simptoma bolesti kao i psiholoških, socijalnih i duhovnih problema je od velikog značaja.
Iz svega navedenog da se zaključiti da se radi o veoma ozbiljnoj, teškoj i kompleksnoj bolesti.
Autor: Dr Bojana Matković Šakić, Pulmolog